Hrana treba biti raznolika, s prednošću prvenstveno na proizvodima biljnog podrijetla.
Složeni ugljikohidrati vrlo su korisni i potrebni, stoga svakodnevno treba jesti kruh od cjelovitih žitarica, žitarice od cjelovitih žitarica i mahunarke.
Dnevna prehrana mora sadržavati 400 ili više grama svježeg ili termički obrađenog, sezonskog, po mogućnosti lokalnog voća.
Potrebno je smanjiti konzumaciju mesnih proizvoda s visokim postotkom masti (na primjer, svinjetina), zamjenjujući ih nemasnim mesom (teletina, govedina, zec, puretina), ribom i mahunarkama.
Ljubiteljima mliječnih i kiselo-mliječnih proizvoda preporučuje se kupnja mlijeka, kefira, jogurta, svježeg sira i svježeg sira s niskim udjelom masti, ali ne obranog.
Količina soli koja se konzumira tijekom dana ne smije prelaziti 5 g, što je otprilike jedna čajna žličica. Prilikom pripreme jela bolje je sol zamijeniti začinima i dodacima.
Meso, ribu i piletinu ne treba pržiti, već peći u pećnici, kuhati na pari ili kuhati.